Ciljevi:

• posvijestiti da je izvršavanje malih svakodnevnih stvari najbrži put do svetosti
• posvijestiti važnost svakodnevne vjernosti u malome u životima Drinskih mučenica
• živjeti vjernost kao izraz Božje volje za čovjeka

Mediji komuniciranja:

• Sveto pismo
• Stjepan Lice, Postojane u vjernosti. O svetosti iDrinskim mučenicama, Zagreb, 2010.
• pet hamera različitih boja
• flomasteri

Tijek susreta

1. MOLITVENI POČETAK

Gospodine Bože,Ti si svoje službenice Julu, Berchmanu, Krizinu, Antoniju i Bernadetu obdario milošću redovničkoga zvanja i snagom da svoju vjernost i ljubav prema tebi potvrde prolijevanjem krvi.

Udijeli i nama postojanost u vjeri da se i uz cijenu trpljenja ne odijelimo od tebe.

Daj da nam njihov primjer i zagovor pomažu u životnim borbama i postizanju vječnoga spasenja. Po Kristu Gospodinu našem. Amen.

 

2. MOTIVACIJA

Život svakoga čovjeka velika je tajna, otajstvo za nas ljude nedokučivo. Jedino svjetlom vjere možemo proniknuti u to otajstvo, razumjeti njegove dubine.

Poslušajmo jednu poučnu priču iz pera Anthonya deMella:

Posjetio novinar mudrog učitelja i najprije ga upita: “Ljudi govore da ste genij. Je li to istina? „Da, moglo bi se tako reći“, odgovori učitelj. „A što to čovjeka čini genijem?“ „Sposobnost vidjeti,“ odgovori učitelj. Sad je novinar ostao bez riječi. „Što vidjeti?“ „Leptira u gusjenici, orla u jajetu, sveca u sebičnjaku. To vidjeti čini čovjeka genijem, genijem ljubavi. Imati oči za ono što se nalazi skriveno u drugom, u meni samom i u malim svakodnevnim stvarima“, odgovori učitelj.

Pred nama su trodimenzionalne slike, pokušajmo otkriti što to one skrivaju, što se vidi na njima (slike su predočene prezentacijom).

3. NAJAVA TEME

• koliko često i mi gledamo samo površno, a ne ono što je unutra, što je u dubini
• koliko često ni u svojoj nutrini ne vidimo za što smo sve nadareni i te darove (talente) skrivamo
• nastojimo ostaviti lijepu sliku o sebi, što je zapravo i dobro, ali ta lijepa slika ne smije biti samo „slika“, tj. maska, nego treba izvirati iz naše nutrine
• možda neke od svojih darova zakopavamo misleći da ne vrijede
• da bismo otkrili dubinu potrebno nam je vrijeme
• meditirajući biblijski tekst (Mt 25, 14-30) pokušajmo otkriti koji su naši talenti, darovi

Evanđeoski ulomak (Mt 25,14-30)

Kraljevstvo je Božje kao kad ono čovjek, polazeći na put, dozva sluge i dade im svoj imetak. Jednomu dade pet talenata, drugomu dva, a trećemu jedan – svakomu po njegovoj sposobnosti. I otputova. Onaj koji je primio pet talenata od-mah ode, upotrijebi ih i stekne drugih pet. Isto tako i onaj sa dva stekne druga dva. Onaj naprotiv koji je primio jedan ode, otkopa zemlju i sakri novac gospodarov. Nakon dugo vreme-na dođe gospodar tih slugu i zatraži od njih račun. Pristupi mu onaj što je primio pet talenata i donese drugih pet govoreći: „Gospodaru! Pet si mi talenata predao. Evo, drugih sam pet talenata stekao!“ Reče mu gospodar: „Valjaš, slugo dobri i vjerni! U malome si bio vjeran, nad mnogim ću te po-staviti! Uđi u radost gospodara svoga!“ Pristupi i onaj s dva talenta te reče: „Gospodaru! Dva si mi talenta predao. Evo, druga sam dva talenta stekao!“ Reče mu gospodar: „Valjaš, slugo dobri i vjerni! U malome si bio vjeran, nad mnogim ću te postaviti! Uđi u radost gospodara svoga.“

A pristupi i onaj koji je primio jedan talent te reče: „Gospodaru! Znadoh te: čovjek si strog, žanješ gdje nisi sijao i kupiš gdje nisi vijao. Pobojah se stoga, odoh i sakrih talent tvoj u zemlju. Evoti tvoje!“ A gospodar mu reče: „Slugo zli i lijeni! Znao si da žanjem gdje nisam sijao i kupim gdje nisam vijao! Trebalo je dakle da uložiš moj novac kod novčara i ja bih po povratkuizvadio svoje s dobitkom. Uzmite stoga od njega talent i po-dajte onomu koji ih ima deset. Doista, onomu koji ima još će se dati, neka ima u izobilju, a od onoga koji nema oduzet će se i ono što ima. A beskorisnoga slugu izbacite van u tamu. Ondje će biti plač i škrgut zubi.“

Emocionalno-psihološka pauza

Razmišljanje uz poticajna pitanja:

Kada smo po Božjem promislu došli na ovaj svijet, kada nas je Bog pozvao u život, dao nam svoj imetak(na njegovu smo sliku stvoreni). Kako nam govori Matej u ovom odlomku Evanđelja, Gospodin od nas očekuje da mu na kraju svoga života damo račun o onim darovima, sposobnostima i talentima koje smo dobili. Bog nas poziva na suradnju, dao nam je svoju milost i sakramente. Razmislimo malo o tome koje smo sve darove dobili i kako ih koristimo u svojim obiteljima? Kako se odnosimo prema svojim obvezama? Kako izvršavamo zadaće koje pred nas stavljaju obitelj, društvo, škola? S kakvim poštivanjem pristupamo jedni drugima? Bog je čovjeku dao slobodu kojom može odbaciti dar, zakopati svoje talente i odbiti suradnju sBožjom milošću.

Crkva danas pred nas stavlja pet Drinskih mučenica, pet Kćeri Božje ljubavi koje su bile vjerne u malom. Bog ih je proslavio u svojoj Crkvi i okrunio krunom mučeništva. U čemu je bila njihova vjernost, koje su ih krjeposti resile, otkrit ćemo zajedno radom u skupinama.

4. ISTRAŽIVAČKI RAD U SKUPINAMA

Voditelj podijeli mlade u pet skupina. Svaka skupina dobiva tekst iz knjige „Postojane u vjernosti“ o jednoj sestriMučenici, zadatke za rad i hamer papir. Svaka skupina ima voditelja (koji vodi brigu o tijeku rada skupine) i zapisničara koji će zapisivati do kojih su spoznaja došli tijekom rada. Hamer papir podijele okomitom linijom na dva dijela. Na prvu polovicu upisuju, jednu ispod druge, krjeposti i vjernosti dotične Drinske mučenice, a na drugu polovicu krjeposti koje bi i sudionici željeli posjedovati. Animator i skupine mogu se poslužiti i knjigom s. M. Ozane Krajačić, Drinske mučenice. Život i mučeništvo
 

PRVA SKUPINA:

s. M. Jula Ivanišević

U skupini glasno pročitati tekst. Na temelju toga  teksta i pročitanog Evanđelja otkriti:

1. Koje su krjeposti resile tu sestru? Po čemu je bila prepoznatljiva u svojoj obitelji, u svojoj zajednici, u svome poslu? Kako se odnosila prema onima koji su dolazili u kuću?
2. Koje od tih krjeposti danas više nisu prisutne u našemu društvu? Koje krjeposti nedostaju u našim obiteljima? Koje meni nedostaju?
3. Koje bih od tih krjeposti želio posjedovati?

Svjedočanstva sestara

Kata s. Jula Ivanišević rođena je 25. studenog 1893. u Godinjaku kraj Nove Gradiške. O njoj su još kao o djevojci govorili da je sama dobrota. Sva svjedočanstva o njezinome redovničkome životu u istome su duhu. I kao sestra i kao poglavarica bila je susretljiva prema svojim sestrama te joj nije bilo teško sestri ustupiti krevet, a da sama spava na podu.

„No važno je istaknuti da Božja milost ne zatire niti guši slobodu onoga koji prigrljuje mučeništvo, već, naprotiv, obogaćuje ga i uzvisuje: mučenik je krajnje slobodna osoba, koja u konačnom činu daruje Bogu sav svoj život te se u najvišem činu ljubavi, nade i ljubavi,prepušta u ruke svoga Stvoritelja i Otkupitelja; žrtvuje vlastiti život kako bi bio pridružen potpuno Kristovoj žrtvi na križu.“

„Ne samo da su je sestre voljele, već i onaj narod, bilo iz samoga mjesta, bilo iz okolnih sela. Uvijek je vedra i nasmijana. Svakoga je htjela razveseliti… Pokazivala je veliku ljubav prema onoj slabašnoj djeci iz državnoga doma. Primila ih je u onu staru kuću i pružila im je sve što je bilo potrebno da se djeca oporave.“ (s. M. Huberta Ciglar)

„Njezino vladanje je bilo smireno, lice vedro ali ozbiljno, tako da je njezino cijelo biće izražavalo ne-što plemenito i sveto.“ (s. M. Ela Boras)

„Imala sam poseban osjećaj za sestru Julu da je anđeoska duša – čista, izgrađena, uvijek vedro raspoložena, ljubazna i za usluge spremna, dinamična. Predana i puna oduševljenja za svoje zvanje. Kao poglavar, razborita i pravedna. Podložnima je bila prava sestra i prava majka pa su je voljele i poštivale.“(s. M. Imakulata Orban)
 

DRUGA SKUPINA:

s. M. Bernadeta Banja

U skupini glasno pročitati tekst. Na temelju  teksta i pročitanog Evanđelja otkriti:

1. Koje su krjeposti resile tu sestru? Po čemu je bila prepoznatljiva u svojoj obitelji, u svojoj zajednici, u svome poslu?
2. Koje od tih krjeposti danas više nisu prisutne u našemu društvu? Koje krjeposti nedostaju u našim obiteljima? Koje meni nedostaju?
3. Koje bih od tih krjeposti želio posjedovati?
4. Koliko puta meni treba ponoviti neke stvari? Čujem li što mi drugi želi reći? Kamo žurim u životu?

Svjedočanstva sestara

Sestra M. Bernadeta Banja rođena je 8. lipnja 1912. u Velikom Grđevcu kod Bjelovara. Bila je mađarskog porijekla. Njezin odnos prema obvezama, a po tome i prema svakodnevnom redovničkom životu može se iščitati iz svjedočanstava sestara koje su je poznavale. „Nikad joj nisam jednu stvar dva puta ponovila.“ (s. M. Maksimilijana Weisner) „Nikada nije pokazivala užurbanost, ali nikada nije tratila vrijeme u nepotrebne poslove. Na sestri Bernadeti vidjelo se da je rado prihvatila redovnički život, žrtvu i šutnju.“ (s. M. Roza Gavran) „Tjelesno i duhovno skovana Božjom rukom da bude sunčana zraka onima s kojima, među kojima i za koje je živjela. Bila je malo srce i žila kucavica one male samostanske zajednice na Palama. Ona je znala što znači i koliko znači sebe unijeti u ono što priprema za druge…“ (s. M. Valerija Trgovčević)

TREĆA SKUPINA:

s. M. KrizinaBojanc

U skupini glasno pročitati tekst. Na temeljutoga teksta i pročitanog Evanđelja otkriti:

1. Koje su krjeposti resile tu sestru? Po čemu je bila prepoznatljiva u svojoj obitelji, u svojoj zajednici, u svome poslu?
2. Koje od tih krjeposti danas više nisu prisutne u našemu društvu? Koje krjeposti nedostaju u našim obiteljima? Koje meni nedostaju?
3. Koje bih od tih krjeposti želio posjedovati?
 

Svjedočanstva sestara

Sestra M. Krizina Bojanc, na krštenju Jožefa, rođena je 14. svibnja 1885. u selu Zbure kod Šmarjetskih Toplica u Sloveniji.Obavljala je jednostavne poslove, brinula se o stoci i radila u polju, prala, krpala i glačala. Bila je vrlo plahe naravi, k tome i vrlo blaga, i prema ljudima i prema domaćim životinjama. Sestra M. Regina Golčić o njoj je rekla da je bila „uzorna redovnica, jednostavna, skromna, savjesna i marljiva,“ a s. M. Rafaela Blatnik da je bila „vrlo pobožna, ponizna, tiha i za primjer svima“. Sestra M. Valerija Trgovčević posvjedočila je da su „čitav njezin život i rad bili neprekidana molitva“, a s. M. GumbertaSmolin da je jedan svećenik franjevac o njoj rekao: „Imate zaista svetu sestru.“ Sestre su joj se rado povjeravale. Sestra Valerija o njoj je još rekla: „Dobrotom i finoćom privlačila je ta priprosta se-strica pa si joj se mogao i povjeriti bez bojazni da će otkriti kazano joj.“ Posebno je štovala Majku Božju. Krunicu je molila u svakoj prilici. Govorila je: „Marija naša dobra Majka! Naša sigurna pomoćnica.“

ČETVRTA SKUPINA:

s. M. Antonija Fabjan

U skupini glasno pročitati tekst. Na temelju toga teksta i pročitanog Evanđelja otkriti:

1. Koje su krjeposti resile tu sestru? Po čemu je bila prepoznatljiva u svojoj obitelji, u svojoj zajednici u svom poslu? Imam li djetinju dušu punu povjerenja prema Bogu, kakvu je ona imala? Kako se odnosim prema onima koji mi nisu dragi i koji me ne vole?
2. Koje od tih krjeposti danas više nisu prisutne u našemu društvu? Koje sve krjeposti nedostaju u našim obiteljima? Koje meni nedostaju?
3. Koje bih od tih krjeposti želio posjedovati?

Svjedočanstva sestara

Sestra M. Antonija Fabjan rođena je 23. siječnja 1907., u selu Malo Lipje kod Žužemberka u Sloveniji. U samostanu Marijin dom na Palama posluživala je bolesnike te rado primala siromahe i djecu. Obavljala je i sve potrebne poslove u kuhinji, praonici, vrtu i kapelici. Bila je vrlo uslužna i jednostavno je prepoznavala potrebe drugih. O svakome je imala lijepu riječ. Odlikovala se poslušnošću. Bila je djetinjeg duha. Sestra M. Wilibalda o njoj je govorila: „To je naše veliko dijete.“ Rado je u tišini molila u samostanskoj kapelici. Poslije molitve znala je reći „Molila sam, ali nisam dobila.“ Po svjedočenju sestara, uvijek se držala onoga: Tko tebi zlo učini, ti njemu dobro.

PETA SKUPINA:

s. M. BerchmanaLeidenix

U skupini glasno pročitati tekst. Na temelju teksta i pročitanog Evanđelja otkriti:

1. Koje su krjeposti resile tu sestru? Po čemu je bila prepoznatljiva u svojoj obitelji, u svojoj zajednici, u svome poslu?ž
2. Kako se odnosim prema onima koji su druge vjere, nacije, opredjeljenja? Uvažavam liih? Gajim li predrasude prema drugima i drugačijima?Ž
3. Koje od tih krjeposti danas više nisu prisutne u našemu društvu? Koje krjeposti nedostaju u našim obiteljima? Koje meni nedostaju?
4. Koje bih od tih krjeposti želio posjedovati?
 

Svjedočanstva sestara

Sestra M. Berchmana Johanna Leidenix rođena je 28. studenoga 1865. u Enzersdorfu u Austriji.O njoj je zapisano: „Po naravi je bila vrlo stroga, ali je imala veliku želju da mladim sestrama novakinjama ulije pravi duh te budu dobre redovnice. Uz tu svoju prirodnu strogost bila je vrlo dobra odgajateljica mladih. Svoju pobožnost željela je prenijeti na druge“.

Sestra M. ApolonijaPećnik o njoj je izjavila: „Bila je dobra, ali bila je i stroga, vrlo točna. Tražila je da i mi budemo takve. Lijepo nas je poučavala i imala je ljubavi za svaku. Vidjela sam da ima duboku vjeru i bila je pobožna. Često nas je poticala na vršenje svetih pravila, na molitvu i šutnju i na ustrajnostu zvanju.“

Sestra Berchmana proživjela je pedeset i osam godina daleko od svoga zavičaja, u zemlji osobito u to vrijeme znatno drugačijoj od njezine rodne Austrije strije. No ljude nije razlikovala, kamoli isključivalapo nacionalnosti, vjeri, obrazovanju. O širini njezineduše svjedoči i s. M. Ilijana Ivić: „Znala je zbog nekih stvari mnogo trpjeti, ali je to šutke podnosila. U to je vrijeme bio mučen Mahatma Gandhi, kojega je vrlo poštovala, i znam da je neke svoje muke prikazivala da njemu bude lakše. To je na mene vrlo djelovalo i oduševljavalo me.“

5. IZNOŠENJE REZULTATA RADA

Predstavnik svake skupine iznosi razmišljanja i zaključke svoje skupine koristeći pri tom zapisano na hamer papiru. Na kraju izlaganja svih skupina voditelj aktualizira zaključak:

6. SINTEZA S AKTUALIZACIJOM

Vidimo da biti vjeran u malim stvarima znači savjesno, vjerno izvršavati svoje obveze unutar obitelji, u školi i na poslu. Tako se postiže svetost: vjernošću u malim stvarima. Čovjek tada postaje sposoban podnijeti velike životne teškoće pa i mučeništvo. Evanđelist Matej u prispodobi o talentima punoputa ponavlja riječi vjerni, vjeran u malom te uđi u radost. One su međusobno povezane. Nećemo ući u radost vječnoga života ako nismo vjerni.

Vjernost je uvijek vezana za nekoga ili nešto. Vjerni smo npr. nekoj svojoj odluci, dogovoru ili osobi. Svaki dan se iznova u srcu opredjeljujemo za ono što smo odlučili, obećali ili za osobu koju volimo. No vjernost se ne može svesti samo na neko korektno izvršavanje svojih obaveza. Istinski vjerna osoba čini puno više od toga: smjera ispuniti želje onih koje voli. Vjernost je za nju izvor radosti i zadovoljstva, a ne opterećenje i obaveza.

Važno uočiti ovo: vjernost je moguća ne samo zbog naše postojanosti nego u prvome redu zato što je sam Bog vjeran. Bog je taj koji me čini vjernim. Bez njega nikakvim svojim silama ne bih mogao ustrajati u vjernosti dobru.

Sv. Pavao u 1 Kor 1,8-9 kaže: „On će vas učiniti i postojanima do kraja, besprigovornima u Dan Gospodina našega Isusa Krista. Vjeran je Bog koji vas pozva u zajedništvo Sina svojega Isusa Krista, Gospodina našega.“

Kao što je Drinskim mučenicama dao snagu podnijeti mučeništvo, neće ostaviti ni nas kad se nađemo u nevoljama i krizama. No potrebno je da poput Drinskih mučenica ostanemo vjerni u malim stvarima. Vjerni Bogu i sebi, dobru i ljubavi.

7. MOLITVENI ZAVRŠETAK

Gospodine Bože, hvala ti za dar života ovih tvojih blaženica, Drinskih mučenica. Po njihovu zagovoru vodi nas kroz život i uvedi u radost vječnoga života. Daj da na kraju svoga životnoga puta svatko od nas čuje tvoje riječi: „Valjaš, slugo dobri i vjerni! U malome si bio vjeran, nad mnogim ću te postaviti! Uđi u radost gospodara svoga.“

Priredila: s. M. Smilja Čirko, FDC

 

IZVOR: Sve za Boga – Materijali za pripremu za slavlje beatifikacije, Zagreb, 2011., str. 41-52.