Tema susreta:GRIJEH U LJUDSKOM ŽIVOTU

Molitveni početak: Na početku pjevamo pjesmu Samo tvoja ljubav može.

Upoznavanje: Unutarnji i vanjski krug
 

Može nam se učiniti pomalo nerazumnim zašto jedan duhovni susret mladih započinjemo temom grijeha. Zar nismo mogli, barem za početak, izabrati neku zanimljiviju ili pak radosniju temu? Osobito zbog toga što je pojam grijeha mladomčovjeku postao nekako nerazumljiv i dalek. Postoje i oni u kojima ovaj pojampobuđuje veliki otpor i o njemu uopće ne žele razgovarati jer drže da on nema ništasa stvarnim životom, nego je to izmišljotina Crkve kako bi vršila bolju kontrolu nadvjernicima.

Možda je ovakav negativan stav mladih spram grijeha uzrokovan time što je crkvena doktrina o grijehu često bila upotrebljavana za zastrašivanje ljudi te se o grijehu nijena ispravan način govorilo. Nadasve je crkveni nauk o spolnom ćudoređu biostoljećima predstavljan na način koji utire put nebrojenim tjeskobnim osjećanjima,potiskivanjima i osjećajima krivnje. Mnogi zbog toga drže da bi pojam grijeha trebalopotpuno izbaciti i o njemu ne previše govoriti.Ipak ne možemo niti smijemo izbaciti razmišljanje o grijehu iz našeg vjerničkog životajer se tada više ne bismo mogli zvati kršćanima. Sjetimo se da je prva Kristovarečenica zapisana od strane evanđelista Marka: Vrijeme se ispunilo,približilo se kraljevstvo nebesko. Obratite se i vjerujte evanđelju!

Želimo li odgovoriti na pitanje o grijehu, važno je pravilno razumjetitaj termin. Grčka riječ hamartia dolazi od umijeća gađanja lukom i strijelom i zapravo znači „promašiti cilj“. Griješiti u tom smislu znači udaljiti se od mete, odnosno udaljitise od Boga, na neki način čak i promašiti svoj život. Njemačka riječ Sündeima u svomkorijenu sünd, što znači „pukotina“ ili „dvojenje“. Riječ grijeh dakle označuje našu odvojenost od Boga od naših bližnjih i od samih sebe. Grijehom se daklekida komunikacija s Bogom i bližnjima. Jednostavno rečeno čovjek grijehom prekidanit vjere koja ga veže s Bogom te se tada događa pad. Grijeh je zapravo pad. Čovjekživi ako komunicira s Bogom, a svoj život ugrožava ako prekine tu komunikaciju.Danski pisac Joergensen je taj odnos izrazio u priči o ludom pauku: Jedno jutro paukse probudi nešto zlovoljan. Poče razgledavati niti svoje mreže. Sve su bile savršenorazapete, samo mu se jedna činila besmislenom. Ona je sezala visoko do neke grane ikao da nije ničemu koristila. Onako zlovoljan pregrize tu okomitu nit. U taj se časzajedno s mrežom nađe u blatu ispod živice. Ta je, naime, nit čitavu mrežu držalaiznad zemlje.

Svjesnost vlastite grešnosti

Sve dosada izrečeno trebalo nam je pomoći da shvatimo da je grijeh stvarnost odkoje ne trebamo bježati ili je negirati. Svi mi smo svjesni svoje grešnosti, ali teško iz nje izlazimo. Htjeli bismo činiti dobro, au tome baš ne uspijevamo. Sv. Pavao piše: „Zbilja ne razumijem što radim: ta ne činim ono što bih htio, nego što mrzim ‐to činim… Jadan li sam ja čovjek!”

U ovim riječima sv. Pavla pokazuje se da jenaš grijeh uvijek mješavina slabosti, ali i ciljanezloće. Uvijek postoje ove dvije komponente. Nitko od nas neće otići u svoju sobu ili je napustiti pareći: „Sada hoću griješiti. Već ću nešto smisliti.“Tako svjesno to ne započinje. Grijeh se događa puno suptilnije, zavodljivije,neposrednije. A možda se čak i opiremo ili borimo protiv njega. No, tada ipakpopustimo: naša slabost pobjeđuje i to vrijedi za svaki grijeh. Tu se dakle pokazujeelement naše slabosti. U igri je, međutim, i drugi element, a to je zloća, vlastiti porok,stanovito mračno uživanje. Jer odluka za taj posrtaj zapravo leži kod nas, mi gaodabiremo jer uvijek imamo stanovitu mjeru slobode. Griješiti znači udaljiti se odmete, odnosno udaljiti se od Boga, na neki način,

promašiti svoj život.Ne možemo se, dakle, uvijek izvlačiti samo na našu slabost, postoji i naša sloboda da seodlučimo za ono što je zlo. Jedna istinita zgoda govori o evangeličkome svećeniku uNew Yorku, zatvorskome dušobrižniku. U zatvor, u kojem je on službovao, došao jeneki mladi crnac koji je ubio svoju majku. Svećeniku, u najboljoj namjeri, dođe napamet sva sila isprika: „Znam odrastao si u Harlemu, u četvrti punoj nasilja, u svojoj simladosti iskusio premalo ljubavi“, i on je to uvijek iznova ponavljao. Mladi crnacodjednom eksplodira:“ Prestani, ja sam ubio svoju majku, i to je zlo!“ Svećenik jeostao sasvim potresen. Što se tu dogodilo? Svećenik u biti nije rekao ništa drugo,nego:“Ti tu ništa ne možeš“. I time je oduzeo posljednje dostojanstvo ovomu mladićukoji je ipak sam bio svjestan svoje krivnje.Postoje dakle u našim lošim postupcima uvijek dvije komponente: slabost i zloća.

Kako ih razgraničiti? Kao ih odijeliti? Postoje ljudi koji bi točno htjeli znati koliko sukrivi, gdje je granica između slabosti i zloće. No, to je nemoguće razgraničiti i ne smijemo to činiti jer bi nas takvo što tjeralo da se vrtimo u začaranom krugu našihpadova i naše grešnosti.

Što nam je činiti? Zašto smo se ovdje okupili? Da samokukamo poput Pavla „jadan li sam ja čovjek“? Ne, nismo zbog toga ovdje, a i Pavao sene zaustavlja samo na tome, on ide dalje i pita se: “Tko će me istrgnuti iz ovoga tijelasmrtonosnoga? Hvala Bogu po Isus Kristu Gospodinu našemu!“

Pavao ipak na kraju pronalazi put, on gleda u Krista, njegovu spasiteljsku ljubav i znada ga jedino Isus može osloboditi od svakog zla.

Da, dragi mladi prijatelji, okupili smose ovdje kako bismo gledali u Krista, a ne u svoje grijehe. Njih želimo darovati Kristu, ne želimo se baviti njima, nego ih prepustiti Isusovoj otkupljujućoj ljubavi. Ako se osjećaš grešnim i slabim, imaš posebno pravo na Isusovo naručje, jer On jePastir Dobri, koji traži izgubljene ovce, one kojesu slabe i bespomoćne i koje ne mogu dostićistado. Dozvoli, dragi mladi prijatelju, Isusu da teuzme na ramena, dozvoli Mu ljubiti, povjeruj uNjegovu ljubav. Možda te ovaj tjedan može pratiti molitva sv.Male Terezije: „Kako sam sretna kad vidim dasam tako nesavršena i da trebam toliko puno Božjeg milosrđa.“

Radionica (1)

„ZA MENE JE GRIJEH…“ (10 min)

• Opis: Svatko sam za sebe piše na komadu papira svoje promišljanje o tome štoje za njega grijeh.

Vježba u paru: GREŠAN ČOVJEK (rad u paru: 10 min, prezentiranje: 15min)

 

Materijal

• 7 papirića s glavnim grijesima (oholost, škrtost, bludnost, lijenost, zavist, neumjerenost u jelu i piću, srditost)

 

Opis

Polaznike je potrebno podijeliti u parove. Najlakše je reći da su u paru s prvomosobom do sebe: prvi i drugi, treći i četvrti polaznik itd.Svaki par dobiva jedan glavni grijeh koji moraju obraditi na sljedeći način:

• Par treba nacrtati grešnog čovjeka i napisati konkretno ponašanje osobe koja je lijena, srdita ili zavidna. Važno je da ih se usmjeri na konkretna ponašanja. Npr. osoba koja je lijena odgađa svoje obveze, često kasni, puno spava, diže se kasno, stalno odgađa zvonjavu budilice, kada je netko neštozamoli ona to odbija jer joj se ne da itd.

• Nakon što napišu ponašanje, potrebno je napisati koje su potencijalne posljedice takvih ponašanja: npr. kada kasnimo, prijatelji i bližnji su tužni ili seljute na nas, dovodimo druge u probleme, drugi misle da ne poštujemo njih injihovo vrijeme; kada zbog lijenosti odgađamo učenje, ne koristimo svojepotencijale i talente koje nam je Bog dao itd.

• Nakon posljedica polaznici trebaju napisati koji osjećaji i mislinas prate kada doživimo gore navedene posljedice. Npr. tuga, ljutnja, odbačenost, beskorisnost, bezvrijednost.Svaki par čita svoje razmišljanje nad pojedinim grijehom o kojem su razgovarali.

 

Cilj vježbe

Grijeh kao apstrakciju svesti na konkretnu razinu kroz definiranje konkretnih ponašanja i posljedica koje slijede svaki grijeh. Na taj način grijeh prestaje biti neštozabavno,postaje ono što polako i lagano nagriza i uništava naš život, jer nas udaljava od Boga iod ljudi koji nas okružuju.

 

Zadatak

OHOLOST

1. Nacrtaj grešnog čovjeka i opiši ponašanje ovakvog čovjeka. Npr. osoba koja je lijena odgađa svoje obveze, često kasni, puno spava, diže se kasno

2. Napiši koje su posljedice njegovog ponašanja. Npr. kada kasnimo, prijatelji i bližnji su tužni ili se

ljute na nas, dovodimo druge u probleme

3. Koje misli i osjećaji prate osobu koja je doživjela navedene posljedice ponašanja. Npr. tuga, ljutnja, odbačenost, beskorisnost, bezvrijednost....

 

Situacije

Dogovorili ste se da ćete prepisivati na testu. Štefanija je odlična učenica i uvijek sve nauči zato se niti nije složila s tom idejom. Nastavnica je shvatila da ste prepisivali, ponovno pišete test. Nakon sata na odmoru grupica učenika napala je Štefaniju: Ti si kriva!

Ivana se voli oblačiti izrazito uske tajice i majice. Često je okružena dečkima iz razreda. Nekoliko vas je promatra sa strane. Počinjete komentirati...

 

Diskusija (20 min)

Opis: Nakon što polaznici pročitaju svoj osvrt o grijehu, zadatak animatora je potaknuti diskusiju među polaznicima.

Pitanja koja mogu pomoći animatoru u razgovoru kada parovi iznose svojarazmišljanja:

• Koja je razlika između lakih i teških grijeha?
• Primjećuješ li tuđe grijehe? A svoje?
• Koji grijesi se najčešće pojavljuju u mladoj populaciji?
• Koji ljudski grijesi te najviše smetaju?
• Koja je posljedica grijeha?
• Kako se osjeća čovjek nakon što učini grijeh?
• Kako možemo promijeniti neko grešno ponašanje?
• Što je za tebe ispovijed?
   

Napomena: Gore navedena pitanja su samo prijedlozi i smjernice. Svaki animatormože na temelju odgovora polaznika crpiti nova pitanja. Ovdje je važno osluškivatiodgovore polaznika te njih koristiti za daljnje usmjeravanje diskusije.
 

Radionica (2)

ISUS I PRELJUBNICA

Ciljevi

• Na temelju evanđeoskog teksta Iv 8,1‐11 uočiti kakav je Isusov stav spram grijeha i grešnika
• Posvijestiti opasnost osuđivanja
• Osobno prepoznati Isusov poziv: „Idi i ne griješi više!“

Materijali

• Novi zavjet ili isprintan tekst Iv 8, 1‐11
• Olovka i papir

Motivacija

Postaviti dva pitanja prije nego što se pročita evanđelje:

• Dajem im situacije koje trebaju odglumiti. U određenom trenutku zaustavljam radnju i pitam pojedine likove kako se osjećaju, jesu li zadovoljni svojom pozicijom u društvu, trebaju li nešto promijeniti, što bi promijenili? Mogućnost uključenja publike.

Preljubnica (Iv 8,1‐11)

• Tekst se čita u malim grupama.
• Meditativno pročitati tekst i zatim ostati nekoliko trenutaka u tišini.
• Potaknuti mlade u grupi da podcrtaju rečenicu koja ih se najviše dojmila.

A Isus se uputi na Maslinsku goru. 2U zoru eto ga opet u Hramu. Sav je narod hrlio k njemu. On sjede i stade poučavati. 3Uto mu pismoznanci i farizeji dovedu neku ženu zatečenu u preljubu. Postave je u sredinu 4i kažu mu: "Učitelju! Ova je žena zatečena u samom preljubu. 5U Zakonu nam je Mojsije naredio takvekamenovati. Što ti na to kažeš?" 6To govorahu samo da ga iskušaju pa da ga mogu optužiti. Isus se sagne pa stane prstom pisati po tlu. 7A kako su oni dalje navaljivali, on se uspravi i reče im: "Tko je od vas bez grijeha, neka prvi na nju baci kamen." 8I ponovno se sagnuvši, nastavi pisati po zemlji. 9A kad oni to čuše, stadoše odlaziti jedan za drugim, počevši od starijih. Osta Isus sam ‐ i žena koja stajaše u sredini. 10Isus se uspravi i reče joj: "Ženo, gdje su oni? Zar te nitko ne osudi?" 11Ona reče: "Nitko, Gospodine." Reče joj Isus: "Ni ja te ne osuđujem. Idi i odsada više nemoj griješiti."

Govorili smo o tome kako grijeh narušava i kida naš odnos s Bogom. No, Bog se nemiri s takvom situacijom. On nas uvijek nanovo poziva na povratak, na novi početak. Evanđelje nad kojim želimo razmatrati govori o tome kako Isus gleda na grijeh igrešnika. Svojim postupkom Isus će potvrditi riječi proroka Ezekijela: „Bog ne želismrti grešnikove, nego da se obrati i živi“ (Ez 33,11). Doista Isusu je do života i tonovoga, kvalitetnijega i ljepšega. On želi premostiti udaljenost između grešnika i Bogate promašenost grijeha preoblikovati u osmišljenost.

 

Pitanja za produbljivanje i aktualizaciju teksta

 

• Što misliš kako se optužena žena osjećala?
• Što zapravo žele pismoznanci i farizeji? Prepoznaješ li danas farizeje i pismoznance u svom okruženju?
• Što misliš zašto je Isus šutio, zašto nije odmah odgovorio? Što je pisao po podu?
• Na što te asociraju šake pune kamenja?
• Koja je za tebe poruka Isusovih riječi iz retka 7?
• Kako se Isus odnosi spram grijeha i grešnice?
• Što misliš kakve veze imaju prve dvije rečenice evanđeoskog ulomka sostalim dijelom teksta?

 

Tumačenje teksta nakon radionice:

Prije svega treba naglasiti da se ovdje najvjerojatnije radi o montiranom procesu kojije imao za cilj iskušati Isusa. Budući da je žena zatečena u samom grešnom činu, predIsusom su se morala naći dva grešnika, a ne samo jedan. No, ako je sve to bilanamještaljka, onda bi stvar bila organizirana tako da se muškarcu omogući dapobjegne.

Isusa žele uhvatiti u riječi, iznenaditi, umanjiti pred očima ljudi i optužiti pred nositeljima vlasti. Žena ovdje uopće nije važna. Farizejima je ta žena dobra izlika daIsusa dovedu u nepriliku. Farizeji su imali pravo s obzirom na Mojsijev zakon. Zakon je, naime, naređivaoŽidovima da učine sve kako bi se iskorijenilo zlo u Izraelu. Tada je to omogućavalo ismrtnu kaznu teškim prekršiteljima. No, Isus sada otkriva novi lijek čovjeku: Božjemilosrđe umjesto stroga suda i milost umjesto krutog zakona. Ovdje se otkriva porukasažeta već u knjizi proroka Ezekijela: „Bog ne želi smrtigrešnikove, nego da se obrati i živi“ (Ez 33,11)

Zanimljiva je Isusova šutnja. On na optužbe ne reagirana prvu kao što to mi često činimo. On je strpljiv. Sagiba se i piše po podu. Mnogi su ovo pisanje tumačili na različite načine: tako sv. Jeronim govori da je Isus poIsus otkriva novi lijek čovjeku: Božje milosrđeumjesto stroga suda i milostumjesto krutog zakona. Po prašini je pisao grijehe svakog od tužitelja. Bonaventura Duda drži da je pisao od bijesazbog pakosti tužitelja jer i mi kad smo nervozi šaramo po papiru, drugi pak drže da jepisao njihova imena. Bilo kako bilo Isus se ne žuri sa presudom.

„Tko je od vas bez grijeha….“ Tim riječima Isus ne staje na stranu grijeha, nego nastranu grešnice. Tako je zauvijek postavio temelje načelu da treba razlikovatigrijeh i čovjeka grešnika. Osim toga posramio je i tužitelje jer njima nije bilo ni dozakona ni do grešnice. Naš bi narod možda preveo ovu rečenicu: „Metite pred svojimvratima.“

Susret s bolnom istinom optuženike vodi prema tome da odbacuju kamenje, a time iosudu. Tko zna, možda je nekoga od njih ovaj čin potaknuo na obraćenje. Dojmljiva jeslika kamenja u rukama tužitelja. Nakon Isusova govora, kamenje postaje beskorisno. Što je u našimrukama, čime se mi branimo, možemo li i mi sve ono što je krivo odbaciti i odlučiti sebraniti istinom evanđelja?

„Ženo gdje su oni? Zar te nitko ne osudi?“ Sada dolazi na red žena. Do tada je nitkoništa nije pitao. Uopće nije bila važna; kao da se ne radi o ljudskom biću, o osobi. AliIsus joj se obraća kao osobi. Riječ „ženo“ je ista ona riječ kojom će Isus na križuosloviti svoju majku: „Ženo, evo ti sina…“ Ona za njega nije obična bludnica, već osoba koja je izgubiladostojanstvo.

„Ni ja te ne osuđujem. Idi i ne griješi više“ Nikada jojnitko nije rekao ovakve riječi, nikad je nitko nijepogledao na ovakav način. Nekoliko minuta prije bilaje osuđena na smrt, a sada ne samo da je spašenanego i oslobođena. Kao da se nanovo rodila, nanovozadobila izgubljeni smisao.

Teške situacije na koje u životu ne računamo i koje se iznenada pojave kao „grom izvedra neba“ ponekad mogu biti put ka novom životu. Žena nije računala da će joj sesve to dogoditi, ali upravo taj jad i bijeda su je dovele do Isusa.

Isus joj daje slobodu da ide, ali prava sloboda je u tome da ne griješi. Isus nikada nijetolerantan prema grijehu jer zna da on čovjeka vodi u smrt, ali je milostiv premagrešniku jer ga se jedino tako može spasiti.

Ovaj je evanđeoski odlomak uvelike iznenađivao kršćane svih vremena. Tek nedavno se ovaj ulomak počeo čitati na petu korizmenu nedjelju godine C. U vremenima kada se preljub u Crkvi držao kao jedan od grijeha za kojeg nema opravdanja i oproštenja, Isusov stav iznenađuje, jer otpušta ženu bez da joj je daoprigodnu i zdravu pokoru. Time ne umanjuje grijeh, nego uzdiže čovjeka dajući mumogućnost novog početka.

 

Završni dio susreta

 

Odlazimo u kapelicu pred Isusa. Potaknuti polaznike na odricanje od grešnih navika i ponašanja. Kako bi odricanjeprikazali i na simboličkoj razini, svaki polaznik će papir poderati i staviti u kutiju , kako bipokazali da je to sada iza njih i da se opredjeljuju za novi život. To je dobar uvod za obraćenje.

Molitva (trajanje 5 min)

Isuse željela bih se odreći .......... jer me to udaljava od tebe i dragih ljudi. Molim te oslobodi me i oprosti mi što sam svojim ponašanjem povrijedila Tebe, druge i samu sebe.

 

Priredila: s. Marjana Koščak, FDC